|
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Zdrava ishrana za početnikePripremio: Prim mr sc dr Miodrag Đorđević |
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
|
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Pre nego što pokušate da usvojite sistem zamene namirnica, da
procenjujete količinu ugljenih hidrata u namirnicama ili da
određujete glikemijski indeks namirnica
(što su naprednije i komplikovanije tehnike pravilne ishrane)
potrebno je da usvojite i dobro uvežbate neke mnogo jednostavnije
koje su se pokazale kao dobar metod u edukaciji početnika. • Piramida ishrane • Sistem signala (izbor zdrave hrane) • Sistem šake iz Zimbabvea • Model tanjira |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
|
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Piramida ishrane
|
Piramida ishrane predstavlja vizuelni prikaz kako planirati dobro
balansiran obrok. Namirnice sa baze piramide treba konzumirati kao
osnovne a one sa vrha samo ponekad i u manjim količinama. Ovaj metod
je postao uobičajena vizuelizacija saveta u ishrani pa postoje mnoge
prilagođene piramide prema regionima ili oboljenjima, čijem su
lečenjem namenjene. Najpoznatija regionalna piramida je piramida
mediteranske ishrane u kojoj su hladno ceđena ulja vrlo zastupljena
kao i piramida ishrane osoba sa dijabetesom koju je napravila ADA,
američka dijabetološka asocijacija.
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
![]() ADA piramida ishrane |
![]() Piramida mediteranske ishrane |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
(slike možete uvećati) |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
![]() |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
1. Bazu piramide čine namirnice koje treba da budu osnovna hrana,
žitarice. hleb, krompir, testenine, kačamak i drugi kukuruzni
proizvodi. Najveći deo dnevnog unosa hrane treba da bude iz ove
grupe namirnica. 2. Voće i povrće čine naredni veliki sloj na piramidi jer su ove namirnice bogate vitaminima, mineralima, antioksidansima i dijetnim vlaknima. Ove dve grupe namirnica naredni su glavni deo ishrane. 3. Obrano mleko i produkti (kao na pr. jogurt) bogati su kalcijumom a siromašni zasićenim mastima i holesterolom i potpomažu smanjivanju rizika od osteoporoze. 4. Meso, riba, jaja i punomasni sirevi bogati su proteinima. To su osnovne gradivne materije u organizmu i važni su za rast i razvoj. Osobe sa dijabetesom imaju iste potrebe za proteinima kao i opšta populacija. 5. Vrh piramide (hrana koju treba konzumirati u najmanjoj meri) čine masti, ulja, slatkiši i grickalice. To u koncentrovani izvori energije i samo mala količina ovih namirnica potrebna je za balansiranu ishranu. Kao i svaka jednostavna metoda, piramida ishrane ima i svoje nedostatke kojih treba biti svestan jer se kombinacijom sa nekim drugim metodom mogu prevazići: • Veličina porcije nije definisana • Nema zdravijih alternativa u grupama • Nema saveta o načinu spremanja hrane • Nema razlike između zdravih i nezdravih masnoća • Nema razlike između rafiniranih i ugljenih hidrata od celog zrna • Nema razlike između zdravijih i manje zdravih mesa Da bi se umanjili nedostaci a u piramidu uključila savremena shvatanja, 2005. godine napravljena je modifikacija piramide ishrane koja je nazvana MyPyramid (moja piramida) – www.mypyramid.gov. |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
![]() |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
|
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
![]() (sliku možete uvečati) |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
|
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Sistem signala (izbor zdrave hrane) |
Sistem signala razvijen je u Indiji i pokazao sa kao odličan metod
dijetetske edukacije koji ohrabruje manje motivisane osobe da nauče
kako da donose zdrave izbore u ishrani Ovaj sistem bazira se na
konceptu semafora. Crvena zona predstavlja hrana bogata mastima i
rafinisanim ugljenim hidratima. Ona ima visok glikemijski indeks a
malo dijetnih vlakana i treba je uzimati u vrlo ograničenim
količinama. Žutu zonu čini hrana koju treba konzumirati umereno jer
može imati visok glikemijski indeks, mali sadržaj dijetnih vlakana i
umerenu količinu masnoća. Zelenu zonu čini hrana koja predstavlja
zdrav izbor jer je niskog glikemijskog indeksa, bogata dijetnim
vlaknima i sadrži malo masnoća. Naravno, i hranu zelene zone treba
jesti u preporučenim količinama. |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| Sistem signala bazira se na konceptu semafora |
Crvena hrana (uzima se u malim količinama) – bogata mastima – šećeri (rafinisani ugljeni hidrati) – hrana visokog glikemijskog indeksa – hrana sa malom količinom dijetnih vlakana Žuta hrana (uzima se umereno) – hrana visokog glikemijskog indeksa – hrana sa malom količinom dijetnih vlakana Zelena hrana (zdrava hrana) – hrana niskog glikemijskog indeksa – hrana sa velikom količinom dijetnih vlakana – hrana sa malo masnoća Sistem signala ima tu prednost da prepoznaje premeštanje namirnica iz jedne u drugu zonu zavisno od metode spremanja hrane. Ako krompir skuvamo on će biti u zelenoj zoni, ako od njega napravim krompir pire (dodamo mleka i malo masnoća) biće žuta zona ali kao ga ispržimo biće u crvenoj zoni.
U tabeli su prikazani neki primeri pomeranja namirnica iz jedne u
drugu zonu. |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| Sistem šake iz Zimbabea |
Sistem šake iz Zimbabea (The Zimbabwe hand jive), prvo je
upotrebljavam u Africi da bi se objasnilo narodu kako da se hrani
koristeći svoje ruke kao meru a kasnije je ovaj sistem razradila
kanadska asocijacija za dijabetes (Can J Diabetes 2003; 27(suppl 2):
S130). Ruke su vrlo pogodna sredstvo za određivanje proporcija. Uvek
su tu i uvek iste veličine. Ugljeni hidrati (skrob i voće): uzmi količinu koja odgovara dvema pesnicama.
Voće: jednu. Proteini: uzmi količinu veličine dlana a debljine malog prsta
Masnoće: ograniči masnoće na količinu polovine palca. Nemojte popiti
više od 250 ml obranog mleka za obrok |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| Model tanjira |
Model tanjira jednostavan je način za balansiranu ishranu
prilagođavanjem veličine porcije. Hrana je podeljena u pet osnovnih
grupa: • skrobna hrana i žitarice • povrće • voće • mleko • meso i belančevine
Model tanjira preporučuje da na: |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||